Objavljen MSCA-NET handbook za Postdoktorske stipendije i COFUND 

MSCA Postdoctoral Fellowship Handbook i MSCA COFUND Handbook su dokumenti koji sadrže korisne savjete za pisanje projektnih prijedloga MSCA Postdoktorskih stipendija i COFUND-a, kako raspisati pojedini evaluacijski kriterij, prednosti i nedostatke identificirane od strane evaluatora te koje su najčešće pogreške prilikom postupka prijave na MSCA Postdoktorske stipendije i COFUND. 

Ovi svojevrsni priručnici su neizostavni dokumenti za sve koji ove godine zajednički rade na prijavi projektnih prijedloga MSCA Postdoktorskih stipendija i COFUND-a, a možete ih pronaći na sljedećem linku.

Zagreb, 16. srpnja 2024. godine

Nova Odluka o mjerama za jačanje nacionalnog sudjelovanja u Programima Europske unije u području istraživanja, inovacija i svemira 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je novu Odluku o mjerama za jačanje nacionalnog sudjelovanja u Programima Europske unije u području istraživanja, inovacija i svemira.

Mjere predstavljaju financijsku potporu Ministarstva, a ostvaruju se za međunarodne kompetitivne projekte financirane u sklopu Okvirnoga programa za istraživanje i inovacije Obzor Europa, Programa za istraživanje i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021. - 2025., Europskoga instituta za inovacije i tehnologiju te Svemirskoga programa Unije i natječaja Europske svemirske agencije.

Korisnici mjera su znanstvenici, nastavnici i suradnici te osoblje koje pruža savjetodavnu, administrativnu i stručnu potporu u prijavi i provedbi EU projekata. Mjere uključuju podršku prijavama na natječaje u sklopu Programa, kao i prijavama koje su prošle evaluacijski prag ali nisu ostvarile financiranje. 

Novom Odlukom utvrđuje se podizanje iznosa potpore za obje mjere, ograničavanje broja prijava po korisniku te još transparentnije postupanje tijekom cijelog procesa dodjele. 

Više o Odluci i dokumentaciji potrebnoj za prijavu možete pronaći na sljedećem linku.

Zagreb, 21. lipnja 2024. godine

Izvještaj o sudjelovanju Republike Hrvatske u Okvirnom programu za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

Objavljen je Izvještaj o sudjelovanju Republike Hrvatske u Okvirnom programu za istraživanje i inovacije Obzor 2020.

Izvještaj se nalazi na poveznici.

Zagreb, 12. veljače 2024. godine

Ekonomski fakultet Zagreb partner na Erasmus+ projektu „Increasing the visibility and knowledge base on air quality with big data and its impact on the population health" - VISIONAIR 

Dana 24. listopada 2023. održan je „kick-off“ sastanak novog projekta Erasmus+ KA220 Cooperative Partnerships Increasing the visibility and knowledge base on air quality with big data and its impact on the population health (VISIONAIR), br. 2023-1-SK01-KA220-HED-000158470. 

Na prvom sastanku sudjelovali su koordinatori projekta kao i predstavnici četiriju partnerskih sveučilišta, i to: Universidad Miguel Hernández de Elche (Španjolska), Sveučilište u Zagrebu (Hrvatska), Sveučilište za kemiju i tehnologiju Prag (Češka) i Katoličko sveučilište u Ružomberoku (Slovačka). Lokalni koordinator projekta Sveučilišta u Zagrebu je prof. dr. sc. Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta.

Projekt se, kao što naziv govori, fokusira na onečišćenje zraka, jer kvaliteta zraka i razina onečišćenja zraka negativno utječu na zdravlje ljudi, ali i na okoliš. Onečišćujuće tvari nastaju prometom, građevinarstvom, industrijom, ali i grijanjem kućanstava na kruta goriva ili izgaranjem otpada. Ovo je jedan od najozbiljnijih globalnih ekoloških problema koji pogađa sve zemlje svijeta jer je izravno odgovoran za porast broja alergičara ili astmatičara. Riječ je o tihom ubojici koji predstavlja 1 od 8 najčešćih preuranjenih smrti. Ovaj problem stoga predstavlja značajno opterećenje ne samo za okoliš i zdravlje ljudi, već i za nacionalne zdravstvene sustave, socijalne sustave i gospodarstva pojedinih zemalja.

Projekt je usmjeren prema studentima i nastavnicima, a glavni mu je cilj jačanje baze znanja i vještina za rad s velikim podacima (big data) u području kvalitete zraka, s namjerom da se ispita njihov utjecaj na zdravlje stanovništva, kao i druge društvene i ekonomske aspekte, te posljedično izraditi prijedloge i koncepte za poboljšanje kvalitete zraka.

Zagreb, 9. studeni 2023. godine

Poziv za odabir članova Stručne skupine za gospodarski i društveni učinak istraživanja i inovacija (ESIR3)

Europska komisija objavila je poziv za podnošenje prijava za odabir članova Stručne skupine za gospodarski i društveni učinak istraživanja i inovacija (ESIR3).

Svrha je ove skupine pružiti analizu, uvid i preporuke za daljnju razradu politika koje mogu povećati doprinos istraživanja i inovacija politikama EU-a i to kroz razmatranje pet aspekata: društva, gospodarstva, tehnologije, donošenja politika te istraživanja i inovacija. Stručna skupina imat će do 15 članova, imenovanih u osobnom svojstvu, koji djeluju neovisno i u javnom interesu.

Rok za prijavu je 30. rujna 2023. godine. Više informacija o pozivu i uvjetima prijave nalazi se na stranicama Europske komisije.

Zagreb, 19. rujna 2023. godine

Usvojen Plan razvoja istraživačke infrastrukture

Nakon provedenog javnog savjetovanja usvojen je i Plan razvoja istraživačke infrastrukture u RH 2023 – 2027.

Na poticaj Europske komisije i Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (ESFRI) i Hrvatska je razvila Plan kao nacrt za postavljanje nacionalnih prioriteta i osiguravanje sredstava.

Na nacionalnoj razini, Plan razvoja istraživačke infrastrukture prvenstveno je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. Posebno je uglavljen u Razvojni smjer 1 (RS1) Održivo gospodarstvo i društvo i Razvojni smjer 4 (RS4) Ravnomjeran regionalni razvoj koji su povezani s ulaganjima u znanost, tehnologiju i regionalnu konkurentnost.

Strategija pametne specijalizacije (S3) također je blisko povezana s ovim Planom.

Još jedan strateški dokument na koji se možete referirati prilikom pripreme projektnih prijedloga za financiranje iz NPOO, ESIF, HE.

Zagreb, 14. lipnja 2023. godine

Europske restrikcije zbog kršenja vladavine prava u Mađarskoj

Dana 15. prosinca 2022. donesena je Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/2506 o mjerama za zaštitu proračuna Unije od povreda načelâ vladavine prava u Mađarskoj.

Radi se o restriktivnim mjerama za dio mađarskih sveučilišta, obrazovnih i kulturnih ustanova u kontekstu sudjelovanja na otvorenima natječajima Erasmus+ i Obzor Europa.

Informacija je važna za sve na našem Sveučilištu koji planiraju prijave projektnih prijedloga na spomenute programe, a konzorciji uključuju mjerama obuhvaćene mađarske partnere.

Detaljnije o učinku na Erasmus+ program na poveznici na AMPEU stranici.

Zagreb, 26. siječnja 2023. godine

Usvojene su Nacionalne smjernice za transfer tehnologije i znanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja usvojilo je Nacionalne smjernice za transfer tehnologije i znanja. Smjernice se temelje na najboljoj međunarodnoj praksi prilagođenoj lokalnom kontekstu.

Nacionalne smjernice za transfer tehnologija i znanja predstavljaju važan korak u smjeru definiranja i jačanja pozicije ureda za transfer tehnologije u inovacijskom sustavu. Ujedno, Smjernice pružaju preporuke i praktične savjete uredima za transfer tehnologije (UTT-ovima) i upraviteljima u istraživačkim organizacijama za poboljšanje aktivnosti i rezultata transfera tehnologije i znanja.

Smjernicama će se pružiti okvir za učinkovito korištenje rezultata javno financiranih istraživanja pravilnim upravljanjem intelektualnim vlasništvom, povećanom komercijalizacijom, razvojem poduzetničke kulture i povezanih vještina u javnim znanstvenim organizacijama te za uspješniju interakciju između javnog i poslovnog sektora.

Više informacija dostupno je na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.  

Zagreb, 24. siječnja 2023. godine

Dopuna uputa za izračun prosječnog tečaja za potrebe financijskog izvještavanja

Za financijsko izvještavanje u programu Obzor 2020. i programu Obzor Europa koristi se isključivo tečaj Europske središnje banke, i to prosječni dnevni tečaj cijelog izvještajnog razdoblja. Od 1.1.2023. godine, prosječni tečaj kune prema euru nije dostupan na mrežnoj stranici Europske središnje banke.

Od Europske komisije smo dobili upute kako izračunati prosječni tečaj za izvještajno razdoblje, koristeći podatke s mrežne stranice European Data Warehouse za HRK (preporuča se otvaranje u mrežnom pregledniku Microsoft Edge).

Upute možete naći na engleskom jeziku na poveznici. 

Zagreb, 24. siječnja 2023. godine

Najveća javna rasprava o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti programa Obzor

1. prosinca 2022. Europska komisija pokrenula je najveću javnu raspravu ikada održanu o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti okvirnih programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor, za razdoblje 2014.-2027. godine. U skladu s naporima Komisije prema stvaranju bolje regulative, dionici će moći podijeliti svoja mišljenja o izvedbi programa Obzor 2020 i Obzor Europa, kao i o oblikovanju strateških usmjerenja za Strateški plan programa Obzor Europa 2025.-2027. Savjetovanje će biti otvoreno 12 tjedana, a pitanja su dostupna na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku.

Javna rasprava omogućit će sudionicima da:

•    ukažu na postignuća i nedostatke prethodnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020, njegovu relevantnost i procedure vezane uz proces prijave i upravljanje financiranjem;

•    izraze mišljenja o strukturi i provedbi programa Obzor Europa;

•    identificiraju buduće prioritete za Strateški plan programa Obzor Europa za razdoblje 2025.-2027. godine, pružajući podatke o potrebama za istraživanjem i inovacijama, sinergijama među programima EU-a, i sl.

Rezultati javne rasprave doprinijet će konačnoj evaluaciji programa Obzor 2020 i privremenoj evaluaciji programa Obzor Europa te postaviti temelje za Strateški plan Obzora Europa za razdoblje 2025.-2027. godine. Rasprava će se zatvoriti u veljači 2023. godine.

Svi zainteresirani sudionici javnoj raspravi mogu pristupiti putem sljedeće poveznice. 

Zagreb, 15. prosinca 2022. godine

Ekonomski fakultet Zagreb partner na Erasmus+ projektu „Integrating Nature-Based Solutions into Higher Education against exploiting the transformative potential of Social Economy for a green and inclusive future" (SEgoesGreen)

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2022. g. za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje visokog obrazovanja) prihvatila financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom „Integrating Nature-Based Solutions into Higher Education towards exploiting the transformative potential of Social Economy for a green and inclusive future“ (akronim: SEgoesGreen). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Zoran Wittine. U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 6 partnera iz Hrvatske, Grčke, Poljske, Portugala i Cipra. Tri su partnera visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HR), University of Macedonia (GR), Pedagogical University of Krakow (PL), dok su preostali partneri organizacije u sektoru malog i srednjeg poduzetništva te nevladine organizacije/udruge usmjerene na društveni, akademski i poduzetnički razvoj.

Uloga socijalne ekonomije (social economy) u rješavanju klimatskih promjena sve se više prepoznaje. Prema Akcijskom planu Europske unije, organizacije u okviru socijalne ekonomije imaju dokazanu sposobnost preoblikovanja naše budućnosti i dovode do zelene i inkluzivnije transformacije. Ipak, iako socijalna ekonomija ima neosporne prednosti za ubrzavanje zelene tranzicije, taj potencijal još uvijek ostaje nedovoljno iskorišten. Organizacije u okviru socijalne ekonomije iskazuju veliku potrebu za obukom i znanjem o tome kako prepoznati i usvojiti zelenije prakse, a s druge strane, smisleno obrazovanje za rješavanje klimatskih promjena još je daleko od toga da bude ključna komponenta u sveučilišnim kurikulumima. Postojeći obrazovni programi uglavnom su usredotočeni na teoretske koncepte održivosti okoliša i klimatskih promjena i slijede uzak obrazovni pristup koji ne uključuje praktične i iskustvene mogućnosti učenja i stoga ne uspijeva u potpunosti upoznati studente s potencijalom za okoliš koji nose organizacije u okviru socijalne ekonomije. Kako bi se suočio s tim izazovima, projekt SEgoesGreen iskoristit će snagu rješenja temeljenih na prirodi (nature-based solutions) i primijeniti eko-građanstvo (eco-citizenship) kao pedagogiju usmjerenu na akciju koja će otključati kreativnost, inovativnost i inicijativu studenata za poduzimanje akcija za rješavanje problema vezanih uz klimatske promjene.

Erasmus+ projekt SEgoesGreen ima za cilj osmisliti inovativan i holistički obrazovni program koji će sveučilišnim nastavnicima u područjima povezanim sa socijalnom ekonomijom ponuditi sve potrebne vještine, metodologije i znanja o tome kako uspješno koristiti rješenja temeljena na prirodi (nature-based solutions) kao obrazovne alate za iskorištavanje ekološkog potencijala socijalne ekonomije. Ujedno ima za cilj potaknuti inovativne obrazovne metodologije kako bi se osnažile buduće generacije društvenih poduzetnika na poduzimanje ekoloških akcija unutar svojih zajednica te uključivanje obrazovanja o okolišu u nastavne planove i programe sveučilišta promicanjem rješenja temeljena na prirodi kao njihovog sastavnog dijela.

Zagreb, 15. prosinca 2022. godine

Novi radni programi programa Obzor Europa

Europska komisija prethodnih je dana i službeno objavila radne programe za program za istraživanje i inovacije – Obzor Europa – za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Više informacija o samim radnim programima i nadolazećim pozivima možete pronaći na mrežnoj stranici Europske komisije. Također, na sljedećoj poveznici možete pronaći popis on-line informativnih dana u organizaciji Europske komisije čiji je cilj predstaviti radne programe i olakšati prijaviteljima cjelokupan proces projektne prijave.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu nacionalnog sustava podrške prijavama na program Obzor Europa imenovalo je nacionalne osobe za kontakt koje vam stoje na raspolaganju za sve upite o pozivima Programa te vam svojom stručnim savjetima mogu pomoći u cjelokupnom projektnom ciklusu – od prijave do implementacije projekata. Kontakt podatke svih nacionalnih osoba za kontakt možete pronaći na službenom nacionalnom portalu za program Obzor Europa. Pozivamo vas da na Portalu pratite i ostale objavljene novosti i informacije o natječajima na program Obzor Europa, uključujući i najave nacionalnih informativnih dana čiji će ciklus započeti sljedeće godine.

Podsjećamo da je u svrhu podrške prijavama na EU programe u području istraživanja, inovacija i svemira, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo niz mjera financijske potpore za znanstvenike, ali i za administrativno osoblje koje pruža podršku u pripremi i provedbi EU projekata. Financijske potpore obuhvaćaju troškove organizacije i sudjelovanja na konferencijama, kraćim treninzima, troškove istraživačkog rada, nabave i nadogradnje znanstvene opreme, diseminaciju istraživačkih rezultata, troškove savjetodavnih usluga i sve ostale aktivnosti koje doprinose pripremi i prijavi EU projekata. Na sljedećoj poveznici možete pronaći više informacija o ovim financijskim mjerama te načinu prijave.

Nacionalni sustav podrške sudjelovanju u programu Obzor Europa stoji vam i dalje na raspolaganju za svu stručnu pomoć. 

Zagreb, 15. prosinca 2022. godine

Savjetovanje o Prijedlogu nacrta S3 do 2029.

Otvoreno je savjetovanje o prijedlogu nacrta Strategije pametne specijalizacije do 2029.

Kao i u većini IRI poziva iz ESIF prethodnog programskog razdoblja, i u tekućem višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. nacionalne strategije pametne specijalizacije se tretiraju kao uvjeti koji omogućuju povlačenja sredstava za istraživanje, razvoj i inovacije iz fondova EU.

Nacrt Strategije se nalazi ovdje, a savjetovanje možete naći na poveznici i otvoreno je do 21.12.2022. 

Zagreb, 15. prosinca 2022. godine

Neslužbene verzije Horizon Europe radnih programa za sljedeće 2 godine 

Europska komisija je objavila neslužbene verzije Horizon Europe radnih programa za slijedeće dvije godine, za većinu linija financiranja :

• Marie Skłodowska-Curie actions and research infrastructures under Pillar I

• all clusters under Pillar II

• European innovation ecosystems under Pillar III

• the part widening participation and strengthening the European Research Area - WIDERA

• European Research Council (ERC)

• Joint Research Centre (JRC)

• European Innovation Council (EIC)

koje možete pronaći na poveznici.

Za lakše snalaženje evo podsjetnik što sve obuhvaća HE program za razdoblje 2021-2027.

Zagreb, 1. prosinca 2022. godine

Europska komisija i Zajednički istraživački centar (JRC) objavili su radni dokument - “Supporting and connecting policymaking in the Member States with scientific research”

Današnji kreatori politika suočavaju se sa složenim izazovima, kao što su COVID-19 pandemija, klimatske promjene, kriza cijena energije, digitalna i zelena tranzicija ili upotreba umjetne inteligencije. Samim time, okruženje u kojem kreatori politike razmatraju političke opcije postalo je složenije povećanom polarizacijom u društvima te širenjem pogrešnih informacija.

Znanstveno znanje može preuzeti važnu ulogu u ovom kontekstu te može podržati kreatore politike u boljem razumijevanju političkih problema, razviti i procijeniti dostupne političke opcije dok u isto vrijeme uvodi činjenice i argumente u političke rasprave.

U navedenom tekstu Zajednički istraživački centar (JRC) i Glavna uprava za istraživanje (DG RTD), u suradnji s Glavnom upravom za potporu strukturnim reformama (DG REFORM) objavili su radni dokument “Supporting and connecting policymaking in the Member States with scientific research”. Cilj dokumenta je promicanje političkih rasprava i razmjena prakse država članica vezano uz izgradnju kapaciteta za bolju upotrebu znanstvenih spoznaja i dokaza u kreiranju politika. Također se identificiraju ključni izazovi te se nudi širok raspon politika, alata i resursa EU kao potpore rješavanju izazova. 

Pozivamo sve zainteresirane dionike da se priključe raspravi! Svoje ideje, komentare na dokument, konkretne izazove s kojima se suočavate možete slobodno poslati Zajedničkom istraživačkom centru putem elektroničke pošte JRC-E4P-ECOSYSTEM@EC.EUROPA.EU 

Više informacija dostupno je na službenoj stranici Knowledge for Policy .

Zagreb, 15. studeni 2022. godine

Ekonomski fakultet Zagreb partner na Erasmus+ projektu „Strengthening the digital transformation of higher education through low-code“ LightCode 

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2022. g. za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje visokog obrazovanja) prihvatila financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom „Strengthening the digital transformation of higher education through low-code“ (akronim: LightCode). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Zoran Wittine.

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 7 partnera iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Grčke i Srbije. Četiri partnera su visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HR), Universite Paris Dauphine (FR), University of Macedonia (GR), te Univerzitet u Nišu (RS), dok su preostali partneri organizacije u sektoru malog i srednjeg poduzetništva te nevladine organizacije/udruge usmjerene na društveni, akademski i poduzetnički razvoj.

Brz razvoj digitalnih tehnologija te njihova posljedična primjena u privatnoj i poslovnoj sferi svakodnevnoga života doprinose jačanju potrebe visokog obrazovanja za digitalnim znanjima i vještinama koja će studentima kao budućoj radnoj snazi osigurati konkurentsku prednost na sve turbulentnijem tržištu digitalnoga doba. Navedena potreba za uključivanjem studenata, nastavnika te organizacija na putu digitalne transformacije prepoznata je i kao jedna od strateških prioriteta obnovljene inicijative politike Europske unije u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine što je ujedno i jedan od prioriteta programa Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.

Kao odgovor na uočenu potrebu, LightCode Erasmus+ projekt ima za cilj ojačati sposobnosti visokoga obrazovanja u pružanju adekvatnoga znanja studentima na području „low-code“ tehnologija i tehnika koje podupiru današnje poslovne potrebe digitalne ekonomije. Sukladno navedenom, LightCode Erasmus+ projekt teži ka inovativnoj uspostavi inkluzivnijih i međusobno povezanih sustava visokog obrazovanja iz različitih nacionalnih okruženja, a koja će omogućiti stjecanje dostatnih digitalnih znanja te osposobljavanje za primjenu „low-code“ vještina u različitim strukovnim područjima. U tom smislu ostvaruje se ujednačavanje prioriteta Europske unije s nacionalnim politikama partnera u kontekstu poticanja učinkovitijeg obrazovanja i osposobljavanja te posljedičnog zapošljavanja.

Zagreb, 2. studeni 2022. godine

Objavljen detaljni vodič za jednokratno financiranje (Lump sum)

Europska komisija je objavila dokument naziva How to manage your lump sum grants: Lump sum proposal submission, evaluation and grant management in EU programmes.

Ovaj je dokument osmišljen kako bi pomogao podnositeljima zahtjeva i korisnicima u podnošenju projektne prijave na natječaje koji koriste jednokratno financiranje (Lump sum), kao i u vođenju takvih projekata u programima financiranja EU-a.

Jednokratno financiranje je oblik financiranja projekata kada je iznos unaprijed određen i ne ovisi o stvarno nastalim troškovima. Troškovi se smatraju prihvatljivima ako su aktivnosti u pojedinom radnom paketu izvršene.

Ove vrste bespovratnih sredstava jednostavnije su u provedbi od uobičajenog financiranja projekata baziranog na stvarnim troškovima, te se sve češće koriste u programima EU-a, budući da zahtijevaju manje administracije i nikakvo izvješćivanje o troškovima.

Zagreb, 31. listopada 2022. godine

Ekonomski fakultet - Zagreb partner u projektu GGP-5D iz programa Obzor Europa

U okviru poziva HORIZON-INFRA-2021-DEV-02 Europska komisija odobrila je financiranje projekta The Generations and Gender Programme Preparatory Phase Project (akronim: GGP-5D).

Ovaj četverogodišnji projekt se financira u sklopu programa Obzor Europa, novoga Okvirnog programa Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027., u stupu Izvrsna znanost, dijelu Istraživačke infrastrukture.

Koordinator projekta jest Nizozemski interdisciplinarni demografski institut (NIDI), partneri su vodeći europski istraživački centri iz polja demografije, a Ekonomski fakultet - Zagreb sudjeluje kao jedan od partnera. Voditelj projektnog tima na EFZG-u jest izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin s Katedre za demografiju, a članovi su tima doc. dr. sc. Petra Međimurec i Dario Mustač s Katedre za demografiju te izv. prof. dr. sc. Šime Smolić i Margareta Fabijančić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj.

Generations and Gender Programme (GGP) interdisciplinarna je istraživačka infrastruktura o stanovništvu i obiteljskoj dinamici. Prikuplja, obrađuje i diseminira međunacionalno usporedive longitudinalne podatke o mladim odraslim osobama, obiteljima i međugeneracijskim odnosima. GGP daje odgovore na ključne znanstvene i društvene izazove vezane uz uzroke i posljedice demografskih promjena. Glavni cilj projekta GGP-5D unaprijediti je dugoročnu održivost istraživačke infrastrukture te potaknuti izvrsnost i privlačnost Europskog istraživačkog prostora u području populacijskih studija 

Zagreb, 24. listopada 2022. godine

Podrška oko izrade plana upravljanja podacima

U tijeku su prijave na natječaje za projekte koje financira HRZZ. 

U natječanoj dokumentaciji je, između ostalog, potrebno priložiti Plan upravljanja istraživačkim podacima. Obavještavamo vas i podsjećamo da podršku oko PUP-a možete dobiti u arhivu CROSSDA. 

Na našim web stranicama nalaze se osnove informacije o upravljanju podacima.

Skrećemo vam pažnju na izvrstan Ekspertni vodič za upravljanje podacima u području društvenih znanosti.

Slobodno nam se obratite na adresu arhiv.podataka@ffzg.hr.

Zagreb, 27. rujna 2022. godine

Ekonomski fakultet Zagreb partner na Erasmus+ projektu „Booming digital literacy skills among elderly population“  (BOOMER)

Agencija za mobilnost i programe EU je na temelju Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2022. godinu za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 220 – Suradnička partnerstva za područje obrazovanja odraslih) prihvatila financiranje projekta pod nazivom „Booming digital literacy skills among elderly population“ (BOOMER). Koordinator projekta je Sveučilište u Dubrovniku, a članovi projektnog tima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su izv. prof. dr. sc. Mihovil Anđelinović i dr. sc. Ana Pavković. U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 7 partnera, od čega su, uz naš Fakultet, još Hrvatski telekom i Matica umirovljenika Hrvatske iz Hrvatske, dok su 4 partnera iz Belgije, Italije, Njemačke i Španjolske. Konzorcij od 7 partnera iz 5 različitih zemalja spaja visokoškolske ustanove s istraživačkim pozadinom o učincima digitalne transformacije i umirovljenicima, udruge, nevladine organizacije i pružatelje telekomunikacijskih usluga te usluga obrazovanja odraslih s fokusom na i dubokim razumijevanjem za potrebe starije populacije u digitalno doba.

Projekt BOOMER usmjeren je na obrazovanje osoba treće životne dobi. Cilj projekta je razvoj platforme s obrazovnim materijalima za osobe starije životne dobi s niskom razinom digitalnih kompetencija, kako bi stekli osnovne kompetencije za provođenje svakodnevnih online aktivnosti. Projekt će razviti materijale za poučavanje te operativne smjernice starijim osobama za korištenje naprednih ICT aplikacija i osigurati im alate za obavljanje svakodnevnih aktivnosti u online okruženju u potpunoj sigurnosti. Projekt je usklađen s općim prioritetom programa Erasmus+ promicanja jednakosti i uključivanja niskokvalificiranih odraslih osoba. BOOMER poboljšanjem razine digitalne pismenosti starijih izravno poboljšava status socijalnog ugroženih i ranjivih skupina stanovništva.

Očekivani rezultati projekta komplementarni su s tri ključna koraka prepoznata u EU-ovoj inicijativi Upskilling pathways kao procjena vještina, kreiranje ponude za učenje i validacija. Nadovezujući se na ova načela, BOOMER će proizvesti sljedeće rezultate:

• Internetska interaktivna platforma, BOOMER virtualni kutak, bit će razvijena na način koji omogućuje jednostavno, razumljivo i učinkovito korištenje starijoj populaciji. Platforma će odgovoriti na digitalne i društvene potrebe ove skupine i na taj način olakšati njihovu digitalnu i društvenu uključenost.

• Razvit će se zapisi o obuci (tzv. micro-trening fiches) kako bi se olakšalo društveno i digitalno osnaživanje starijih osoba poboljšanjem njihovih digitalnih kompetencija i vještina u smislu internetske kupovine, bankarstva, pristupa informacijama, kibernetičke sigurnosti i rješavanja problema.

• Razvit će se rješenja za višejezičnu online obuku. Krajnji korisnici moći će ih koristiti u svojim svakodnevnim aktivnostima, čime se smanjuje rizik njihove digitalne izolacije i društvene isključenosti.

• Razvit će se i isporučiti sadržaji za učenje koji posebno ciljaju na digitalne vještine starijih osoba i odgovaraju na specifične uočene praznine.

Projekt je započeo 1. rujna 2022. godine.

Zagreb, 7. rujna 2022. godine

JRC: Modeli kompetencija za kreatore politike i istraživače koji rade na javnoj politici

Kreiranje politika mijenja se neviđenom brzinom posljednjih godina, obilježeno brzim tehnološkim razvojem, klimatskim promjenama, geopolitičkim krizama i važnim promjenama u društvu i očekivanjima građana. Kako bi se odgovorilo na navedene globalne izazove te ponudila inovativna rješenja za buduće politike, potrebne su komplementarne međusektorske kompetencije za istraživače (pružatelje dokaza) i kreatore politika (korisnike dokaza).

Razumijevajući ovu potrebu, Europska komisija razvila je program učenja i razvoja, EU Policymaking Hub, kako bi dodatno unaprijedila kreiranje politika EU-a razvijanjem kompetencija potrebnih za inovativno i učinkovito kreiranje politika.

Kako bi dala smjernice o konkretnim kompetencijama potrebnih za kreiranje politika, Europska komisija, predvođena Zajedničkim istraživačkim centrom, razvila je dva modela kompetencija.

• Prvi model namijenjen je za usmjeravanje organizacija koje kreiraju politike o relevantnim kompetencijama za inovativno, učinkovito i kreiranje politika utemeljenih na dokazima. 

• Drugi model usmjeren je na istraživačke organizacije koje rade na povezivanju znanosti i politike, a koje dokazima i savjetima pridonose kreiranju politike. 

Svaki model sastoji se od četiri razine stručnosti, kolektivni skup željenih vještina, znanja i stavova.

Modeli se mogu koristiti za procjenu vještina, znanja i stavova organizacije, tima ili pojedinca, kao i za pružanje smjernica za profesionalni razvoj.

Dostupno je cjelovito izvješće JRC-a - Znanost za politiku.  

Zagreb, 25. kolovoza 2022. godine

Predložak za pripremu izvješća dostupan na Funding & Tenders Portalu

Predložak za pripremu izvješća (Periodic Report) za projekte Obzor Europa od sada je dostupan na Funding & Tenders Portalu. Ovaj predložak je isključivo informativne naravi; korisnici popunjavaju i predaju izvješća putem elektroničkog modula na Funding & Tenders Portalu.

Predlošku se može pristupiti i putem stranice koja sadrži referentne dokumente na Funding & Tenders Portalu. 

Zagreb, 14. srpnja 2022. godine

MSCA-NET: Objavljen je MSCA Postdocotal Fellowship Handbook!

MSCA Postdoctoral Fellowship Handbook je dokument koji sadrži korisne savjete za pisanje projektnog prijedloga MSCA Postdoktorskih stipendija, kako raspisati pojedini evaluacijski kriterij, prednosti i nedostatke identificirane od strane evaluatora te koje su najčešće pogreške prilikom postupka prijave MSCA Postdoktorskih stipendija. 

Ovaj svojevrsni priručnik je neizostavni dokument za sve istraživače i mentore koji ove godine zajednički rade na prijavi projektnih prijedloga MSCA Postdoktorskih stipendija, kao i svim MSCA nacionalnim osobama za kontakt, kako bi što kvalitetnije savjetovali svoje korisnike. 

U okviru MSCA-Net projekta, Agencija za mobilnost i programe EU, uz potporu i komentare proketnih partnera iz Izraela, Irske, Francuske, Slovačke, Ujedinijenog Kraljevstva, EK i REA-e, imala je čast ažurirati, razviti I prilagoditi MSCA PF Handbook novim evaluacijskim kriterijima i pravilima programa Obzor Europa. Ovaj priručnik, jedan od najtraženijih potprinih dokumentata za prijavu na MSCA natječaje, je nastavak izvorne ideje prijašnjeg MSCA NCP-ja iz Cipra, Pierantoniosa Papazoglou, te bivših MSCA NCP-jeva iz Irske, kolegice Jennifer Brennan I  Geraldine Canny, koje su razvijale priručnik u prijašnjem Net4Mobility+ projektu. 

Zagreb, 14. srpnja 2022. godine

Upute za sudjelovanje ruskih organizacija i pojedinaca u programima Erasmus+ i Europske snage solidarnosti

Slijedom vojne agresije koju Rusija provodi na teritoriju Republike Ukrajine, Vijeće Europske Unije usvojilo niz mjera usmjerenih na sankcioniranje Rusije, no postoje i izuzeci na koje se sankcije ne odnose:

1. Politički kontekst i pravna osnova 

2. Aktivnosti koje se mogu nastaviti u okviru oba programa (dolazna i odlazna mobilnost) 

3. Strateška partnerstva/Partnerstva za suradnju 

4. Proračunske fleksibilnosti za KA107 i KA171 projekte 

Detalje o izuzecima možete naći ovdje.

Zagreb, 31. svibnja 2022. godine

Novi zakon o HRZZ

Dana 17. svibnja 2022. godine objavljen je novi zakon o HRZZ. Možete ga pročitati ovdje.  

Zagreb, 23. svibnja 2022. godine

EURAXESS iskaz interesa za prijavu MSCA Postdoktorske stipendije

Na EURAXESS portalu – (Jobs and Funding/Find Hosting) trenutno je objavljeno više od 380 iskaza interesa organizacija za ugošćavanje iskusnih istraživača putem MSCA Postdoktorskih stipendija. Iskazi interesa, prema dostupnim ponudama, redovito se ažuriraju.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske organizacije koje žele ugostiti stranog istraživača putem MSCA projekata da slobodno objave svoj iskaz interesa na EURAXESS portalu.  

Zagreb, 16. svibnja 2022. godine

Plan za ravnopravnost spolova (Gender Equality plan)

Ravnopravnost spolova  jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije te Europska komisija ulaže velike napore u njezino promoviranje. 

U programu Obzor Europa ravnopravnost spolova ojačana je i obvezom institucija na usvajanje Plana za ravnopravnost spolova prije potpisivanja ugovora o bespovratnim sredstvima Programa. Cilj ove mjere je unaprijediti europski sustav za istraživanje i inovacije te stvoriti radno okruženje koje poštuje ravnopravnost muškaraca i žena. 

Plan za ravnopravnost spolova postaje kriterij za prihvatljivost projektnog prijedloga za pravne osobe iz država članica i pridruženih zemalja koje su javna tijela, znanstvene organizacije i ustanove visokog obrazovanja (uključujući i privatni sektor).

Plan za ravnopravnost spolova dostupan je na stranicama EFZG-a kako bi se kao prijavitelji projektnih prijedloga mogli pozvati na isti. 

Zagreb, 3. svibnja 2022. godine

Prednosti jednokratnog financiranja (Lump sum) u programu Obzor Europa

Europska komisija je objavila dokument u kojem pojašnjava korištenje Jednokratnog financiranja (Lump sum) u programu Obzor Europa. Ta vrsta financiranja čini provođenje projekta jednostavnijim i značajno doprinosi smanjenju administrativnih i financijskih pogrešaka.

Za razliku od financiranja baziranog na stvarnim troškovima, u jednokratnom financiranju nema izvještavanja stvarnih troškova nastalih na projektu, niti financijskih revizija, čime se smanjuje administrativni teret na projektu. Iznosi na projektu se definiraju unaprijed i fiksiraju u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, te se isplaćuju po završetku aktivnosti u radnim paketima.

Osim toga, planiranje, evaluacija i izvođenje projekata ne mijenja se puno. Konkretno, isplata ne ovisi o uspješnim ishodima (koji nikada nisu sigurni u istraživanju) i slijedi standardni raspored plaćanja. Dinamika isplata je jednaka onoj kod financiranja baziranog na stvarnim troškovima, a sastoji se od predfinanciranja, periodičkih i finalne isplate. Projekti s jednokratnim financiranjem uživaju isti stupanj fleksibilnosti kao i tradicionalni projekti s financiranjem baziranim na stvarnim troškovima, a njihova se izvedba ocjenjuje prema istim standardima.

Ovaj dokument objašnjava prednosti jednokratnog financiranja i kako ono funkcionira u praksi.

Zagreb, 26. travnja 2022. godine

UNIC - Europsko sveučilište postindustrijskih gradova

Projekt je usmjeren na stvaranje novoga europskog sveučilišta koje će omogućiti veću mobilnost i uključenost studenata te pridonijeti stvaranju oglednog modela uključive edukacije usmjerene na rješavanje problema postindustrijskih gradova i sve raznolikijeg europskog društva.

Uz Sveučilište u Zagrebu, UNIC savez čine Sveučilište Deusto u Bilbaou (Španjolska), Sveučilište Ruhr u Bochumu (Njemačka), Koç sveučilište u Istanbulu (Turska), Erasmus sveučilište u Rotterdamu (Nizozemska), Sveučilište u Corku (Irska), Sveučilište u Liègeu (Belgija) i Sveučilište u Oulu (Finska).

Više informacija o misiji projketa možete naći ovdje.

Zagreb, 25. ožujka 2022. godine

Objavljeni rezultati istraživanja Marie Curie Alumni udruženja o učinku MSCA programa na istraživačku karijeru 

Marie Curie Alumni udruženje (MCAA) redovito provodi istraživanja o srednjoročnom i dugoročnom učinku MSCA projekata na karijeru istraživača. Rezultati istraživanja doprinose razvoju i poboljšanju samog programa kako bi se bolje odgovorilo na potrebe istraživača. 

Navedeno istraživanje prikupljalo je informacije o razvoju karijera MSCA doktorskih i postdoktorskih istraživača nakon financiranja od strane MSCA programa te kako su rezultati njihovih istraživanja doprinijeli ciljevima Europskog zelenog plana. 

Rezultati posljednjeg istraživanja, pokrenutog 2020. godine, posebno ističu zadovoljstvo istraživača svojim MSCA iskustvom i prednostima sudjelovanja u MSCA programu:

•    88% ispitanika smatra MSCA iskustvo korisnim ili vrlo korisnim za razvoj karijere i daljnje  napredovanje,

•    28% ispitanika smatra da se njihovi istraživački projekti bave barem jednim ciljem Europskog zelenog plana.

Rezultati istraživanja dostupni su na MSCA mrežnoj stranici.  

Zagreb, 16 ožujka 2022. godine

EFZG serija članaka u nastajanju 

Pozivamo prijavitelje projekata da radne materijale znanstvenih i stručnih radova koji će proizaći iz projektnih aktivnosti objave u našem EFZG Working Paper Series. 

Budući da je objava radova u znanstvenim časopisima dug i neizvjestan proces, objava rada u formi Working Papera može potencijalno biti prikladan rezultat ili milestone u radnim planovima znanstvenih i stručnih projekata. 

Zagreb, 4 ožujka 2022. godine

Izvješće "Translators on the Cover: Multilingualism & Translation"

Stručna skupina EU-a za višejezičnost i prevođenje objavila je izvješće Translators on the Cover: Multilingualism & Translation o značaju prevoditelja u kulturnim i kreativnim sektorima, a u kojem je predložila preporuke za poboljšanje uvjeta rada i profesionalnog razvoja prevoditelja književnih djela te prevoditelja u audiovizualnom sektoru i kazališnoj umjetnosti. Izvješće sadržava preporuke za veću suradnju i višu razinu javnog financiranja s ciljem pravednije raspodjele prevoditeljskih naknada na europskoj razini.

Zagreb, 4 ožujka 2022. godine

Obavijest o nemogućnosti povećanja ukupno ugovorenog iznosa projekata

Hrvatska zaklada za znanost je od 1. siječnja 2022. godine postala proračunski korisnik te je zbog navedenog došlo do promjena u financijskom poslovanju HRZZ-a te korištenju sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata.

Upravni odbor HRZZ-a na svojoj 18. sjednici donio je odluku (Klasa: 120-02/22-02/03 Ur. Broj: 63-02/01-22-8) prema kojoj se ne mogu razmatrati zahtjevi za povećanje ukupno ugovorenog iznosa projekata do kojih je najčešće dolazilo zbog produženja zaposlenja mladih istraživača zaposlenih na projektu. Povećanje se može odobriti iznimno, samo ukoliko dođe do zakonskog uvećanja osnovice plaće i materijalnih prava u državnim i javnim službama.

Zbog navedenoga, ukupan iznos financiranja projekta ne može se mijenjati. Zahtjevi za produženjem trajanja projekta te trajanja ugovora mladog istraživača razmatrat će se samo u okviru ukupnog ugovorenog iznosa financiranja projekta.

Zagreb, 4 ožujka 2022. godine

Publikacije HRZZ - „Scholarly Output and Impact" i "Zaklada u brojevima"

Na mrežnim stranicama objavljene su dvije nove publikacije o rezultatima i učincima projekata koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Riječ je o publikaciji „Scholarly Output and Impact“, pripremljenoj na temelju podataka koje je prikupio Elsevier, a u kojoj se nalazi prikaz publikacija proizašlih iz istraživačkih (IP) i uspostavnih istraživačkih projekata (UIP) u razdoblju od 2015. do 2020., a koje su evidentirane u sustavu Scopus.

Nadalje, u publikaciji „Zaklada u brojevima” nalazi se prikaz niza različitih podataka o programima IP, UIP i DOK (Razvoj karijera mladih istraživača), a isti podaci dostupni su i u obliku infografika na sljedećoj poveznici.

Srdačno Vam zahvaljujemo na predanom radu i doprinosu tijekom svih ovih godina koji je pridonio ostvarenju ovih rezultata.

Zagreb, 3. ožujka 2022. godine

Kako izbjeći greške u prijavi troškova projekata programa Obzor 2020. 

Europska komisija je objavila dokument "Kako izbjeći greške u prijavi troškova projekata programa Obzor 2020."

U dokumentu ćete naći opis najčešćih grešaka koje su uočene prilikom revizije projekata, uz objašnjenja o tome kako takve greške izbjeći. 

Zagreb, 22. veljače 2022. godine

Europska komisija objavila je publikaciju “Suočavanje s izazovima pandemije: Doprinos EU programa za istraživanja i inovacija istraživanjima vezanim uz COVID-19” 

Publikacija analizira u kojoj mjeri su dosadašnja ulaganja EU-a u istraživanje i inovacije pridonijela istraživanjima povezanim s COVID-19 pandemijom. Povezivanjem rezultata istraživanja, posljednja dva programska razdoblja istraživanja i inovacija (PF7 te Obzor 2020.), identificiralo se 2.700 publikacija relevantnih za COVID-19 kojima se barem djelomično pridonijelo trenutnim izazovima, istraživanjima i pronalaskom odgovora na COVID-19 pandemiju. U 2020. godini objavljeno je 47% radova vezanih uz COVID-19 pandemiju dok je druga polovica identificiranih radova objavljena je prije pandemije.

Studija navodi kako su veliki doprinos i utjecaj na istraživanja upravo proizašla iz publikacija financiranim iz MSCA programa, Europskog istraživačkog vijeća (ERC) te područja Zdravlja. Odnosno navedenim programima financirano je oko 80% publikacija. 

Također, uz veliku podršku međunarodnih projekata i velikog broja međunarodnih objavljenih radova, MSCA projekti uvelike su pridonijeli istraživanjima vezanim za COVID-19 pandemiju. 

Dostupna je studija “Suočavanje s izazovima pandemije: Doprinos EU programa za istraživanja i inovacija istraživanjima vezanim uz COVID-19”. 

Zagreb, 16. veljače 2022. godine

Informativan Handbook 

AMPEU je održao webinar za prijavu KA2 projektnih prijedloga na ovogodišnjem natječaju, pa skrećemo pozornost na informativan Handbook.

Uz velike promjene u načinu financijskog upravljanja, koje imaju za cilj pojednostaviti administrativne aspekte procesa provedbe projekata, u Handbook-u su vrlo dobro opisane upute za formulaciju projektnih ideja u projektne prijedloge:

• Pristup logičke matrice

• Annex 1 – Desigining the project

• Annex 2 – How to build  your indicators

Navedeni elementi razrade projektne ideje primjenjivi su i za sve druge EU projekte.

Detaljnije o novom financijskom modelu u poglavljima 3.5 Budget management, 5.4. Quality assesment, 6. Checks and audits & Audits (iza aneksa 1 i 2).

Kako će to izgledati u praksi, nadamo se vidjeti u dokumentima za provedbu decentraliziranih aktivnosti, a koji bi trebali biti uskoro dostupni.

Zagreb, 11. veljače 2022. godine

Nova verzija predložaka prijedloga u Horizontu Europe 

Nova verzija generičkih predložaka prijedloga za Horizon Europe sada je dostupna na portalu Funding & Tenders Portal. Uključuje promjene u predlošku dijela B prijedloga, uzimajući u obzir povratne informacije sudionika i dionika nakon prvih poziva Horizon Europe. Te se promjene usredotočuju na tablice u odjeljku 3 dijela B prijedloga, koje su prilagođene kako bi se izbjeglo dupliciranje informacija. Osim toga, reorganizirane su točke u odjeljku utjecaja. Štoviše, u dijelu A prijedloga dodane su definicije različitih uloga sudjelujućih organizacija.

Zagreb, 9. veljače 2022. godine

Objavljen je Ispravak Vodiča kroz program Europske snage solidarnosti 

Europska komisija je 4. veljače 2022. objavila 1. Ispravak Vodiča kroz program Europske snage solidarnosti s vidljivim izmjenama (tzv. Corrigendum) na engleskom jeziku. 

VIše možete pornaći ovdje.

Zagreb, 8. veljače 2022. godine

Izmjena procedure za financijsko praćenje projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost 

Na 17. sjednici Upravnog odbora Zaklade održanoj 27. siječnja 2022. godine su članovi Upravnog odbora donijeli odluku o promjeni financijskog praćenja HRZZ projekata. 

Shodno tome, usvojen je novi Priručnik za praćenje financiranih projekata, Upute za popunjavanje obrazaca za podnošenje izvješća te Upute za zapošljavanje. Na prethodnoj sjednici usvojen je i novi obrazac za Financijsko praćenje.

Svi navedeni dokumenti nalaze se od današnjeg dana na našoj mrežnoj stranici, a na snagu stupaju od 1. veljače 2022. godine.

Zagreb, 7. veljače 2022. godine

Okoliš i borba protiv klimatskih promjena prioritet je od posebnog značaja za nacionalni kontekst u 2022. 

Svi projekti koji u okviru Erasmus+ formata Partnerstva za suradnju pridonose važnosti zaštite okoliša i ublažavanja klimatskih promjena smatraju se relevantnim za nacionalni prioritet. Stoga pozivamo organizacije koje se žele baviti zelenim temama da uključe navedeni prioritet u svoje prijave.

Više informacija na linku. 

Zagreb, 4. veljače 2022. godine

Erasmus+ nudi učenje u inozemstvu odraslima i djelatnicima ustanova za odrasle 

Uz program Erasmus+ djelatnici i polaznici ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih mogu u inozemstvu pohađati tečajeve ili sudjelovati u drugim aktivnostima stjecanja znanja i usavršavanja vještina. Riječ je o projektima mobilnosti (Ključna aktivnost 1) koje prijavljuju organizacije za obrazovanje odraslih, a u tijeku je zaprimanje prijava za ovu vrstu projekata.

Rok za prijavu je 23. veljače 2022. Provjerite sve rokove za prijavu na natječaj za program Erasmus+ 2022. 

Zagreb, 4. veljače 2022. godine

Plan upravljanja istraživačkim podacima za „Istraživačke projekte” (IP) i „Uspostavne istraživačke projekte” (UIP) Hrvatske zaklade za znanost 

Uvođenje Plana upravljanja istraživačkim podacima (PUP) u planiranje i provedbu istraživačkih projekta jedan je od koraka k otvorenoj znanosti koji potiče diseminaciju i omogućuje ponovno korištenje istraživačkih podataka i rezultata. PUP je dokument koji sadrži opis svih aktivnosti i skupa podataka koje se planiraju u okviru istraživanja, i opisuje kako će voditelji projekata čuvati podatke nastale tijekom istraživanja, te što će se s njima događati po završetku projekta. Dijeljenjem istraživačkih podataka povećava se vidljivost, citiranost publikacija i suradnja među znanstvenicima.

Više informacija možete  naći ovdje.

Zagreb, 4. veljače 2022. godine

Objavljen je Ispravak Vodiča kroz program Erasmus+ 

Europska komisija je 26. siječnja 2022. objavila 1. Ispravak Vodiča kroz program Erasmus+ s vidljivim izmjenama (tzv. Corrigendum).

Ispravak sadrži promjene na stranicama 58, 59, 62 i 63 koje su povezane s projektima mobilnosti u području visokog obrazovanja, a odnose se na posebne kriterije prihvatljivosti za kombinirane intenzivne programe, kriterije za dodjelu za projekte mobilnosti financirane sredstvima za vanjsku politiku kod kojih je dodano pojašnjenje kako će se u obzir za financiranje uzeti samo regionalna partnerstva koja postižu minimum navedenih uvjeta. Na stranici 63 izmjena se odnosi na potporu za uključivanje unutar tablice „Pravila financiranja koja se primjenjuju na sve aktivnosti mobilnosti u visokom obrazovanju“ gdje je dodana fusnota s ciljem pojašnjenja mehanizma financiranja za potporu sudjelovanju u aktivnosti mobilnosti pratećih osoba za sudionike s manje mogućnosti.

Također, na stranici 213 ispravljena je informacija o minimalnom broju bodova za kategorije „relevantnost projekta” i „učinak” s 15 na 12 bodova, za kategorije „kvaliteta projektnog plana i provedbe” ostaje minimalno 10 bodova i dodna je informacija o minimalnom broju bodova za kategoriju „kvaliteta sporazuma o partnerstvu i suradnji”, a to je 15 bodova.

Na stranici 299 unesena je korekcija koja se odnosi na aktivnosti Jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju, a povezana je s kriterijima prihvatljivosti organizacija sudionica sukladno čemu se dodaje kako je prihvatljiva sudionica i svaka javna ili privatna organizacija sa svojim povezanim subjektima (ako postoje), aktivna na tržištu rada ili u područjima obrazovanja, osposobljavanja i mladih koja se nalazi u nekoj od zemalja članica Europske unije ili trećim zemljama pridruženim programu Erasmus+.

Na stranici 373 ispravljena je greška unutar tablice „Inicijative za učenje o EU-u“ vezana za broj nastavnih sati, na stranici 374 greška u kriterijima prihvatljivosti organizacija koje sudjeluju i na stranici 378 greška u kriterijima prihvatljivosti mreže Jean Monnet za druga područja obrazovanja i osposobljavanja.

Više informacija na linku.

Zagreb, 1. veljače 2022. godine

Komunikacijski vodič za pomoć u provedbi projektnih aktivnosti 

Europska komisija u suradnji s Europskom izvršnom agencijom za obrazovanje i kulturu (EACEA) izradila je vodič “How to communicate your project” čiji je cilj podržati korisnike programa Erasmus+, Europskih snaga solidarnosti i Kreativne Europe u njihovim aktivnostima. 

Vodič “How to communicate your project” kroz pet poglavlja organiziranih kronološkim slijedom ističe ključne komunikacijske smjernice koje će vam pomoći u provođenju vaših projektnih aktivnosti. Svaki korak odgovara na tri ključna pitanja: što, zašto i kako. Navodeći samu radnju te objašnjavajući njezinu važnost i korake koje treba slijediti vodič na jednostavan i praktičan način prikazuje sve detaljne korake koje trebate poduzeti kako bi postigli uspješne rezultate.

U prvom poglavlju naučit ćete zašto je važno planirati svoje komunikacijske aktivnosti, kako odrediti, ali i postići ciljeve kojima težite, kako odabrati ključnu poruku, ciljanu publiku, kanale komunikacije i drugo. Odnosno, naučit ćete da je izuzetno važno započeti s komunikacijskom strategijom jer će vam ona biti vodič za cijelo putovanje.

Nakon planiranja potrebno je dati vizualni identitet vašem programu i aktivnostima jer on predstavlja tko ste, koje su vaše vrijednosti, omogućuje da vas ciljana publika lako prepozna i utječe na to kako se projekt pericipira u javnosti. Također, uz navedno u drugom poglavlju možete i pronaći smjernice za odabir fonta, slika i logotipa.

Treće poglavlje ističe važnost pisanja o projektu i donosi savjete kako kreirati zanimljivi sadržaj koji će dodatno privući vašu ciljanu publiku, ali vam i omogućiti nove prilike i partnerstva. Dok ćete u četvrtom poglavlju naučiti zašto je potrebno taj sadržaj dijeliti i na koji način je to najbolje napraviti.

Poslijednji korak, ali ne i manje bitan, je procjena vaših komunikacijskih aktivnosti i razumijevanje njihove učinkovitosti. Naučit ćete kako odabrati prave pokazatelje uspješnosti koji će vam omogućiti da svoj uspjeh mjerite postupno i samim time poboljšate svoj posao.

Zagreb, 24. siječnja 2022. godine

Europska komisija objavila je Smjernice za inkluziju istraživača iz ugroženih područja 

Djelovanja Marie Skłodowske-Curie aktivnosti vodeći su EU program u pružanju mobilnosti, osposobljavanja i razvoja karijere istraživača, bez obzira na nacionalnost i stupanj razvoja karijere, kao i uspostavljanje izvrsnih doktorskih i postdoktorskih programa. Kao takav, MSCA program je usmjeren i otvoren za istraživače iz trećih zemalja u riziku, čije su istraživačke i akademske slobode pod prijetnjom. 

Smjernice za inkluziju istraživača iz ugroženih područja proizašle su iz provedbe InspirEurope projekta, čiji je cilj olakšati suradnju između europskih i nacionalnih inicijativa i programa za podršku istraživačima iz ugroženih područja. 

Pružajući korisne informacije o istraživačima u riziku te preporuke o poboljšanju njihovog zapošljavanja, potiču se MSCA korisnici da poduzmu mjere za olakšavanje sudjelovanja navedenih istraživača u projektima financiranim od strane MSCA. 

Zagreb, 17. siječnja 2022. godine

Poziv Europske komisije za iskazivanjem interesa za članstvom u Odboru za misije 

Do 2. veljače 2022. godine do 17 sati otvoren je poziv Europske komisije za iskazivanjem interesa za članstvom u Odboru za misije. 

Područja za misije su sljedeća:

• Prilagodba klimatskim promjenama i društvena transformacija

• Rak

• Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode

• Klimatski neutralni i pametni gradovi

• Zdravlje tla i hrana.

Svaki odbor za misije sastoji se od najviše 15 neovisnih osoba na visokoj razini te širokog stručnog znanja iz cijele Europe i šire, uključujući stručnjake za društvene i humanističke znanosti i ostale relevantne predstavnike krajnjih korisnika. Mandat članova odbora za misije traje najviše pet godina i može se jednom produljiti.

Odbori za misije savjetuju Komisiju između ostalog i po pitanju: 

• utvrđivanja i osmišljavanja jedne ili više misija u odgovarajućem području za misije

• okvirnih uvjeta koji pomažu u postizanju ciljeva misije;

• komunikacije o uspješnosti i postignućima misije;

• koordinacije politika među relevantnim akterima na različitim razinama, posebno u pogledu sinergija s drugim politikama Unije.

Više informacija o uvjetima poziva i potrebnoj dokumentaciji dostupni su na sljedećoj poveznici: Register of Commission expert groups and other similar entities (europa.eu).

Zagreb, 11. siječnja 2022. godine

Edukativni e-priručnik „U potrazi za uključivanjem i raznolikošću“ 

Programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti potiču i promiču jedan od svojih osnovnih prioriteta - uključivanje i raznolikost. Kako bi korisnicima ovih programa pomogla razumjeti važnost pokretanja projekata koji uključuju ranjive skupine i osobe s manje mogućnosti Agencija za mobilnost i programe Europske unije kreirala je edukativni e-priručnik „U potrazi za uključivanjem i raznolikošću". 

Ekonomski Fakultet Zagreb partner je na projektu “Istraživanje obrade prirodnog jezika (za hrvatski jezik) i razvoj proizvoda PhisHRban za povećanje kibernetičke sigurnosti”

Ekonomski fakultet Zagreb je partner na projektu “Istraživanje obrade prirodnog jezika (za hrvatski jezik) i razvoj proizvoda PhisHRban za povećanje kibernetičke sigurnosti” iz natječaja Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II, koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRD).

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 3 partnera: Megatrend poslovna rješenja d.o.o. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je tvrtka Megatrend nositelj projekta.

Sa Ekonomskog fakulteta na projektu sudjeluju prof. dr. sc. Mirjana Pejić Bach (Stariji istraživač), prof. dr. sc. Nikola Vlahović (Stručnjak za strojno učenje), prof. dr. sc. Ivan Strugar (Stručnjak za strojno učenje) i Tomislav Medić, mag. oec. (Stručnjak za obradu prirodnog jezika).

Danas je jedan od glavnih društvenih izazova u Europskoj Uniji, kao i svijetu, sigurnost. Ovaj projekt stavlja u fokus pitanje kibernetičke sigurnosti, koje je jedno od najbitnijih sigurnosnih pitanja s obzirom na rast kibernetičkog kriminala te ogromne gubitke koje uzrokuje na globalnoj razini.

Cilj projekta je metodama umjetne inteligencije, posebice metodama obrade prirodnog jezika, razviti novi, inovativni proizvod PhisHRban koji će omogućiti prepoznavanje phishing poruka (varijanta engl. riječi pecanje) na hrvatskom jeziku, s ciljem povećanja kibernetičke sigurnosti.

U prvoj fazi projekta istraživat će se problem kibernetičke sigurnosti i phishinga te načina na koji bi se taj problem mogao riješiti pomoću prethodno istraženih metoda. U sljedećoj fazi istraživat će se metode obrade prirodnog hrvatskog jezika, a zatim u trećoj fazi razvoj modela za prepoznavanje malicioznih poruka elektroničke pošte, poruka na društvenim mrežama ili sadržaja na web stranicama kojima je cilj prijevara i izvlačenje osobnih podataka i novaca od primatelja poruke. U posljednjoj fazi iskoristit će se rezultati istraživanja i razviti proizvod za detekciju pokušaja internetske krađe podataka.

Razdoblje provedbe projekta je od 01.01.2021. do 01.07.2023. godine.

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove publikacije ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

ERASMUS+ projekt "Virtual Open Innovation Environment for SMEs" (VOIS)

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2021. godinu za program Erasmus+ prihvatila financiranje projekta u okviru  aktivnosti KA220-VET - Cooperation partnerships in vocational education and training pod nazivom "Virtual Open Innovation Environment for SMEs" (VOIS). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu partner je na projektu. Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Marina Dabić, a suradnice na projektu su doc. dr. sc. Ivana Kovač i Tena Obradović Posinković, mag.oec.

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 7 partnera iz Hrvatske, Njemačke, Poljske, Portugala, Finske i Grčke. Dva partnera su visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Republika Hrvatska) i Lappeenrannan-Lahden Teknillinen Yliopisto Lut (Finska), dok su preostali partneri neprofitne organizacije usmjerene na društveni, akademski i poduzetnički razvoj: Stowarzyszenie Centrum Wspierania Edukacji I Przedsiebiorczosci (Poljska), Emporiko Kai Viomichaniko Epimelitirio Herakliou (Grčka), Hanse-Parlament Ev (Njemačka) te mala i srednja poduzeća: assist Gesellschaft für Unternehmensberatung und Personalentwicklung mbH (Njemačka) i E&D Knowledge Consulting, LDA (Portugal).

Glavni cilj projekta je razvoj integriranog alata za potporu sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (MSP) u otvorenim inovacijama te razvoj njihovih kompetencija, dok su glavna ciljna skupina menadžeri malih i srednjih poduzeća u niskotehnološkim industrijama povezani s poljoprivredno-prehrambenim i bioekonomskim sektorima.

VOIS projekt nastoji potaknuti menadžere malih i srednjih poduzeća da se učinkovito uključe u aktivnosti otvorenog inoviranja (bilo u opsegu međusobne suradnje MPS-a, bilo kao sudionik velikih višeorganizacijskih projekata). Na taj način će se omogućiti MSP-a u niskotehnološkim industrijama aktivno sudjelovanje u relevantnim inovacijama te će se osigurati održivost njihovog poslovanja.

Unutar projekta partnerstvo će težiti razvoju sveobuhvatnog rješenja koje omogućava malim i srednjim poduzećima da na učinkovit način poboljšaju svoje kompetencije otvorenog inoviranja i sposobnost primjene otvorenih inovacija u svojim poduzećima.

Hrvatska zaklada za znanost odobrila financiranje istraživačkog projekta MULTIORGDUAL 

Hrvatska zaklada za znanost je završila postupak vrednovanja projektnih prijedloga prijavljenih na natječaj „Istraživački projekti“ (IP-2020-02). Na temelju rezultata istorazinskoga vrednovanja i završnog vrednovanja nadležnog panela Upravni odbor Zaklade donio je odluku o financiranju pet projekata iz znanstvenog polja ekonomije. Među pozitivno ocijenjenim i odobrenim projektima nalazi se i projektni prijedlog „Višerazinske konfiguracije organizacijskog dizajna: razumijevanje dualnosti između heterogenosti i homogenosti“ (akronim MULTIORGDUAL) voditelja dr. sc. Tomislava Hernausa, izvanrednog profesora na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Glavna svrha četverogodišnjeg MULTIORGDUAL istraživanja (2021.-2025.) jest utvrditi i objasniti kako i zašto dolazi do razlika u performansama uslijed isprepletenih organizacijskih dualnosti prisutnih na različitim razinama analize. Specifično, bit će promatrano kako dizajnerske dualnosti prisutne na razini posla, tima/odjela i/ili organizacije kao sustava stvaraju veći broj organizacijskih konfiguracija i do kojih razmjera ove opcije dizajna (tj. arhitekture dualnosti) predstavljaju idealan profil, suboptimalnu ili konfiguracijsku jednakokonačnost.

Projektni tim koji se sastoji od istraživača s hrvatskih (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu) i stranih sveučilišta/poslovnih škola (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Erasmus University Rotterdam, Tilburg University, Edinburgh Business School, BI Norwegian Business School, Norwegian University of Life Sciences, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Beogradu) namjerava prepoznati višerazinske obrasce dizajniranja organizacija koji proizlaze iz različitih izvora organizacijske heterogenosti. Identificiranjem specifičnih setova obilježja dizajna unutar pojedine razine, kao i između različitih razina utjecaja na performanse na operativnoj razini, proširit će se ne samo postojeće teorijske spoznaje i omogućiti bolje razumijevanje utjecaja koji strategija ima na poslovne performanse, nego i ponuditi jasne praktične implikacije za menadžere o tome kako pristupiti i razriješiti zagonetku meta-dualnosti heterogenosti-homogenosti unutar njihovih organizacija.

Ekonomski fakultet Zagreb partner na projektu financiranom iz Europskog socijalnog fonda SENIOR 2030

U okviru Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. i objavljenog natječaja Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada u 2018. godini  napravljena je prijava za projekt SENIOR 2030 – TEMATSKA MREŽA ZA POLITIKU AKTIVNOG STARENJA U HRVATSKOJ. Projekt je nakon provedene evaluacije prihvaćen za financiranje u razdoblju rujan 2020. - kolovoz 2023. godine. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 3.587.979,28 kuna.

Korisnik projekta je MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, a SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET je Partnerska organizacija u provedbi Projekta. Koordinator provedbe projekta na EFZG je prof.dr.sc. Vesna Vašiček.  

Cilj projekta je dugoročno razvijanje dijaloga i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne i regionalne samouprave, socijalnih partnera i visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja i kvalitetne suradnje za razvoj politike aktivnog starenja Republike Hrvatske nakon 2020. godine. Specifično, kroz projekt će se kroz inovativan i sveobuhvatan proces razviti prijedlog politika aktivnog starenja s naglaskom na koncept „srebrne ekonomije – silver economy“ za doprinos cjelokupnom društvenom i ekonomskom razvoju Republike Hrvatske temeljem strukturiranog analitičko-konzultativnog procesa na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Projekt ima 6 elemenata: jačanje partnerstva organizacija civilnoga društva i uključivanje novih članica i članova tematske mreže, provedba ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanje potreba društva, provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene, izrada smjernica za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima, provođenje analiza društvenog utjecaja predloženih intervencija, provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka uz prateće aktivnosti promidžbe i vidljivosti te administracije i upravljanja projektom. 

**Sadržaj publikacije materijala isključiva je odgovornost korisnika sredstava.

Ekonomski fakultet Zagreb partner na ESF projektu "Regionalni centar kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu Zabok" (ReCeZa) 

U svojstvu projektnog partnera, Ekonomski fakultet – Zagreb (EFZG) započeo je s radom na EU projektu pod nazivom „ReCeZa – Regionalni centar Zabok“ čiji je temeljni cilj transformacija Srednje škole Zabok u jedan od ukupno šest regionalnih centara kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj. Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) u financijskom razdoblju 2014.-2020. Predviđeno trajanje projekta je od veljače 2020. do prosinca 2023. godine.

Korisnik sredstava i nositelj projekta je Srednja škola Zabok, dok je EFZG partnerska organizacija u provedbi ovog projekta. Ostali partneri na projektu su Krapinsko-zagorska županija, Gospodarska škola Varaždin, Srednja škola Prelog, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Krapina, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Salve Regina – Marija Bistrica d.o.o., Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, Udruga nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja i Biotehniški izobraževalni center, Ljubljana.

Koordinator provedbe projekta na EFZG-u je prof. dr. sc. Oliver Kesar.

Po završetku ovog projekta Srednja škola Zabok bi postala regionalno središte obrazovanja i osposobljavanja kadrova u turizmu i ugostiteljstvu kroz uspostavu programa kvalitetnog, praktičnog i međunarodno orijentiranog obrazovanja namijenjenih učenicima, studentima, nastavnicima, mentorima, poslodavcima i osoblju svih dionika u turizmu na regionalnoj razini.

Partnerstvo EFZG-a počiva na pružanju ekspertize kroz stručni i znanstveni rad suradnika na projektu naročito u području provedbe ispitivanja javnog mijenja, provedbi znanstvenih istraživanja, sudjelovanje u izradi smjernica za razvoj javnih politika i analizi društvenog utjecaja predloženih smjernica, te slijedom toga objavi znanstvenih i stručnih radova. EFZG svojim radom sudjeluje na četiri elementa projekta i to: Uspostavi organizacije rada i razvoja ReCeZa, Jačanju kompetencija nastavnika i mentora, Inovacijama i suradnji te Promociji strukovnih zanimanja i rada ReCeZa.

Uz centar u Zaboku, uspostavljeni su i centri kompetencija u Splitu, Osijeku, Opatiji, Puli i Dubrovniku, a cjelokupan projekt, vrijedan više od 388 milijuna kuna osiguranih iz ESF fonda (85%) i državnog proračuna RH (15%), namijenjen je razvoju ljudskih potencijala u turizmu i ugostiteljstvu. Regionalni centri kompetentnosti kao sustav dualnog obrazovanja dodatno će osnažiti interes za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, osigurati više prakse učenicima i olakšati ulazak na tržište rada u kojem će se posebno cijeniti inovativnost i poduzetnički pristup. Regionalnim centrima kompetentnosti zadatak je eliminirati ili minimizirati trenutačna uska grla u obrazovanju, a uz poslodavce, značajnu ulogu u procesu uspostave centara imaju i visokoobrazovne ustanove, ali i strukovna udruženja, komore, strani partneri i drugi zainteresirani dionici.

ERASMUS+ projekt „Building the Universities of the Future through Social Innovation Education“ (BUFSIE)

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2020. godinu za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje visokog obrazovanja) prihvatila financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom „Building the Universities of the Future through Social Innovation Education“ (akronim: BUFSIE). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Wittine.

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 7 partnera iz Hrvatske, Njemačke, Španjolske, Grčke i Cipra. Pet partnera su visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HR), Friedrick Alexander University (DE), University of Barcelona (ES), University of Macedonia (GR), te University of Cyprus (CY) dok su preostali partneri neprofitne organizacije usmjerene na društveni, akademski i poduzetnički razvoj.

Agenda Europske unije za visoko obrazovanje jasno naglašava sve veću potrebu za više poduzetničkih građana i više društveno angažiranih ljudi. Program modernizacije europskih sustava visokog obrazovanja poziva na akcije za poticanje poduzetničkih i inovacijskih vještina i poticanje povezanosti visokih učilišta s društvom. To se također odražava u ključnim prioritetima obnovljene agende Europske unije za visoko obrazovanje, prema kojoj bi se europska visoka učilišta trebala boriti protiv budućih neusklađenosti vještina i pridonositi inovacijama, između ostalog, podržavajući kultiviranje transverzalnih vještina (tj. poduzetničkih i socijalnih vještina).

U tu svrhu, projekt BUFSIE ima za cilj izgradnju sveučilišta budućnosti pomažući nastavnicima da čvrsto ugrade obrazovanje za društveno inovativno obrazovanje (Social Innovation Education - SIE) u svoju kulturu i nastavnu praksu i dodatno, osnažuju studente mješavinom poduzetničkih i aktivnih građanskih kompetencija bitnih za napredak u 21. stoljeću.

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

ERASMUS+ projekt „Teaching Institutional Resilience and Prompt Reaction to Crisis: Good Governance Experiences in Europe“ TERRAGOV 

Na temelju Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2020. godinu u okviru Erasmus+ projekta (KA 2-Suradnja za inovacije i razmjenu dobrih praksi, KA203- Strateška partnerstva u području visokog obrazovanja) prihvaćeno je financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom „Teaching Institutional Resilience and Prompt Reaction to Crisis: Good Governance Experiences in Europe“ (akronim TERRAGOV). Projekt doprinosi boljem razumijevanju dobrog upravljanja, posebice u vrijeme krize te optimalnim načinima za izgradnju institucionalne otpornosti suradnjom javnih i privatnih aktera u društvu. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditeljice projekta su doc. dr. sc. Ana Aleksić i doc. dr. sc. Ivana Načinović Braje.

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

ERASMUS+ projekt "Teaching Sustainability    in Higher Education in the Field of     Economics and Management" (SUSTA)

Nositelj projekta je Poznan University of Economics and Business (PUEB). Na projektu će sudjelovati i pet sveučilišta partnera iz zemalja koje se razlikuju u pogledu brige za okoliš i održivog razvoja. Kao partneri projekta sudjelovat će: Universidad Miguel Hernandez de Elche iz Šapanjolske, Czech University of Life Sciences iz Češke, University of Zagreb iz Hrvatske, The Slovak University of Agriculture in Nitra iz Slovačke te University of Szeged iz Mađarske. Voditeljica projekta od strane Ekonomskog fakulteta je prof. dr. sc. Blaženka Knežević.

ERASMUS+ projekt "Flexibility and Resilience in Digital Transformation and Intelligent Automation - Advanced Skills and Tools for Academia and Entrepreneurs" 

FOReSiGHT

Agencija za mobilnost i programe EU na temelju Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2020. za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje visokog obrazovanja) prihvatila je financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom "Flexibility and Resilience in Digital Transformation and Intelligent Automation - Advanced Skills and Tools for Academia and Entrepreneurs" (akronim: FOReSiGHT). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditelj projekta je doc. dr. sc. Sanja Franc.

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno šest europskih partnera. Nositelj projekta je Ekonomski fakultet u Bukureštu (Academia de studii Economice din Bucuresti). Ostali partneri su nevladine organizacije, mala i srednja poduzeća te visokoobrazovne institucije iz Europe, točnije iz Rumunjske (Zitec com SRL i Asociatia Institutul de Prospectiva), Italije (Universita degli studi di Roma la Sapienza), Belgije (Laconseil), Njemačke (Escp Europe Wirtschaftshochschule Berlin EV), te Hrvatske (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). 

Ekonomski fakultet Zagreb koordinator ERASMUS+ projekta „Challenges and practices of teaching economic disciplines in era of digitalization“ - (DIGI4Teach) 

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2020. godine za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja) prihvatila financiranje projekta strateškog partnerstva razmjene dobre prakse pod nazivom „Challenges and practices of teaching economic disciplines in era of digitalization“ (akronim: DIGI4Teach). Koordinator projekta je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a voditelj projekta je doc. dr. sc. Nikolina Dečman. U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 8 partnera iz Hrvatske, Poljske, Njemačke i Srbije. Četiri partnera su visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HR),  Cracow University of Economics (PL), The Osnabrück University of Applied Sciences - Faculty for Management, Culture and Technology (DE) te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Beogradu (RS) dok su preostala četiri partnera srednje strukovne ekonomske škole i to: Prva ekonomska škola, Druga ekonomska škola i Treća ekonomska škola iz Zagreba te Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola iz Samobora.

Kako bi se moderniziralo obrazovanje i osposobljavanje budućih ekonomista, osobito je važno promicati uporabu digitalne tehnologije za učenje u području strukovnog obrazovanja. Glavne potrebe i ciljevi projekta uključuju unaprjeđenje nastavnih vještina i načina poučavanja u različitim ekonomskim disciplinama s posebnim naglaskom na eru digitalizacije i to dijeljenjem postojećih dobrih praksi i analizom upotrebe novih digitalnih tehnologija poučavanja i učenja u strukovnom obrazovanju ekonomista. Očekuje se da će razmjena dobre prakse između projektnih partnera odgovoriti na izazove u vezi s uporabom digitalne tehnologije u nastavi ekonomskih disciplina i na taj način omogućiti učenicima da budu spremniji za izazove koji ih očekuju na višim razinama obrazovnog sustava kao i na tržištu rada. Projektna ideja nastala je kao rezultat promišljanja i dosadašnjih aktivnosti Odbora za suradnju sa srednjim školama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Usvajanje inovativnih praksi u podučavanju ekonomskih disciplina osnažit će i povezati nastavnike u visokom i srednjem obrazovanju, a imat će velik utjecaj u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja budućih ekonomista. 

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

Ekonomskom fakultetu Zagreb odobren ERASMUS+projekt „Promoting social entrepreneurship in higher education for a prosperous society“ (PROSPER)

Agencija za mobilnost i programe EU je temeljem Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2020. godinu za program Erasmus+ (Ključna aktivnost 2 za područje visokog obrazovanja) prihvatila financiranje projekta strateškog partnerstva u visokom obrazovanju pod nazivom „Promoting social entrepreneurship in higher education for a prosperous society“ (akronim: PROSPER). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je partner na projektu, a voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Wittine.

U projektnim aktivnostima sudjelovat će ukupno 6 partnera iz Hrvatske, Poljske, Austrije, Grčke i Bugarske. Tri partnera su visokoškolske obrazovne institucije: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HR), University of Silesia (PL), te University of Macedonia (GR), dok su preostali partneri neprofitne organizacije usmjerene na društveni, akademski i poduzetnički razvoj.

PROSPER dolazi kao odgovor na uočenu potrebu za uključivanjem društveno odgovorne ekonomije i društveno odgovornog poduzetništva u visoko obrazovanje, a posebno će se usredotočiti na zemlje u kojima koncept društvene ekonomije uživa umjerenu razinu prepoznavanja i slabo je zastupljen. Prema dostupnim podacima, zemlje iz kojih dolaze partneri koji će sudjelovati na ovom projektu bilježe vrlo niske stope zaposlenosti unutar društvenog poduzetništva, u čemu u negativnom smislu, nažalost prednjači Hrvatska. Ujedno, veze između subjekata iz ovog sektora i istraživačke zajednice izrazito su slabe, dok je istovremeno društveno odgovorno poduzetništvo vrlo usko zastupljeno u visokom obrazovanju. U tom je kontekstu teško iskoristiti puni potencijal društveno odgovornog poduzetništva i ponuditi cjelovita rješenja za bitna društvena pitanja.

Prepoznajući ove potrebe i proučavajući najnovije trendove u obrazovanju, Prosper teži razviti transdisciplinarnu internetsku platformu koja će studentima olakšati učenje kroz suradnju, razmjenu znanja i iskustva, kao i otvoren pristup više od 100 obrazovnih resursa koji će se kreirati tijekom trajanja projekta. 

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

Ekonomski fakultet Zagreb partner na ESIF projektu

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije su na temelju Odluke o dodjeli financijske potpore za projektne prijedloge u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga za “Ulaganje u znanost i inovacije – Prvi poziv” (KK.01.1.1.04.), pokrenutog unutar prioritetne osi 1 “Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija” Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (financiranje sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj), odobrili financiranje projektnog prijedloga pod nazivom „Umreženi stacionarni baterijski spremnici energije“ (KK.01.1.1.04.0034., akronim: USBSE). Prijavitelj projekta je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj projekta je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić, a voditelj projekta na partnerskoj instituciji, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je izv. prof. dr. sc. Davor Zoričić. U projektnim aktivnostima sudjelovat će, uz prijavitelja, ukupno dvije partnerske institucije; Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Definiraju se novi pojmovi i tržišni subjekti, poput distribuiranih izvora fleksibilnosti te agregatora. Distribuirani izvori fleksibilnosti su svi korisnici distribucijske mreže koji su u mogućnosti mijenjati snagu koju isporučuju/preuzimaju iz mreže u skladu s tržišnim/mrežnim signalima. Budući da su korisnici distribucijske mreže manjih instaliranih snaga u odnosu na velike tržišne igrače (elektrane priključene na prijenosnu mrežu, trgovce i opskrbljivače električne energije) njihov nastup na tržištu električne energije predviđen je posredstvom novih veleprodajnih sudionika – tzv. agregatora distribuiranih izvora fleksibilnosti. Svrha projekta je smanjiti troškove električne energije korisnicima u zgradarstvu te omogućiti korisnicima elektroenergetske mreže aktivno sudjelovanje u pogonu sustava, čime se povećava njegova sigurnost. Navedeno će se postići razvojem umreženog stacionarnog sustava za pohranu energije u baterijama. Proizvod ima tri osnovne značajke: i) smanjuje vršnu potrošnju korisnika mreže; ii) prebacuje potrošnju iz skuplje (dnevne) u jeftiniju (noćnu) tarifu; iii) omogućuje sudjelovanje u pružanju rezerve operatoru sustava. Predmetni proizvod od velike je važnosti za moderni elektroenergetski sustav jer omogućuje integraciju veće količine obnovljivih izvora energije. Naime, u klasičnom elektroenergetskom sustavu potrošači su bili pasivni, a zadatak upravljivih konvencionalnih generatora (plinski, nuklearni, termo i hidro agregati) bio je pratiti krivulju potrošnje sustava. Porastom udjela obnovljivih izvora energije sve je više neupravljivih i slabo upravljivih proizvođača električne energije (vjetroelektrane i solarne elektrane) te se balansiranje sustava prebacuje na stranu potrošnje koja postaje aktivni sudionik elektroenergetskog sustava. Aktivni potrošači koji mogu pomicati svoju potrošnju u vremenu, tako da koincidira s proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije, ključni su za vrlo visoki udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, te posljedično održivi razvoj modernog društva.

Ekonomski fakultet Zagreb partner u projektu „SHARE-COVID19“ iz programa Obzor 2020

Projekt se financira sklopu programa Obzor 2020 u području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 izazvane novim koronavirusom (H2020-SC1-PHE-CORONAVIRUS-2020-2C.). Koordinator projekta je Institut Max Planck u Münchenu (Njemačka) dok Ekonomski fakultet - Zagreb sudjeluje kao partner s radnim paketom posvećenim analizi kvalitete zdravstvene zaštite tijekom epidemije koronavirusa čiji je voditelj doc. dr. sc. Šime Smolić. Glavni cilj projekta je razumjeti neplanirane posljedice pandemije i osmisliti poboljšane zdravstvene, ekonomske i socijalne politike. U svojim preporukama nositeljima politika nastojat će se učiniti zdravstvene sustave i društva Europske unije otpornijima na pandemije u smislu prevencije, zaštite i liječenja najranjivijega dijela stanovništva u dobi od 50 i više godina.

Ovaj projekt plod je dugogodišnjega rada znanstvenoga tima okupljenoga oko znanstvene infrastrukture „SHARE – Survey of Health, Ageing and Retirment in Europe“. SHARE je multidisciplinarno i višenacionalno panel istraživanje koje od 2004. svake dvije godine prikuplja mikropodatke o zdravlju, umirovljenju, socio-ekonomskom statusu, socijalnim i obiteljskim mrežama osoba u dobi od 50 i više godina. Podatke iz studije SHARE danas besplatno koristi preko 11.500 registriranih istraživača diljem svijeta, a isti su od 2005. do danas korišteni u oko 3.000 različitih publikacija. 

**Potpora Europske komisije proizvodnji ove objave ne predstavlja potporu sadržaju koji odražava samo stavove autora i Komisija ne može biti odgovorna za uporabu sadržanih informacija.

Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odobren prvi Interreg projekt

Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odobren je Interreg projekt koji nosi naziv "Wool as Outstanding Opportunity for Leverage – WOOL". 

Vrijednost ovoga dvogodišnjeg projekta je 1.342.775,00 eura, a budžet dodijeljen Ekonomskom fakultetu iznosi 131.050,00 eura. Voditeljica projektnoga tima  na Ekonomskom fakultetu Zagreb je prof. dr. sc. Marina Dabić, a ugovaratelj  je Technology Park of Pordenone SCPA, Italija. Projektni je broj 1085.

Početak projektnih aktivnosti  je 1. ožujka 2020. godine, a projekt završava 28. veljače 2022. godine.

Cilj projekta WOOL je očuvanje vune kao važnoga prirodnog resursa i zaštita kulturnih baština tradicionalnih ručno izrađenih vunenih proizvoda putem poboljšavanja regionalne suradnje i prijenosa znanja te promoviranje zajedničke regionalne marke ADRION.

Detaljnim ispitivanjem stanja vezanoga uz vunene resurse, s jedne, te obrtništva, s druge strane, izvršit će se valorizacija ponuda za daljnji razvoj. Razvijat će se nova održiva turistička ponuda na bazi vune / proizvođača vune koja će jačati i valorizirati ugroženu kulturnu baštinu na području ADRION-a. Pilot-akcije koje će se provoditi u okviru WOOL-a osigurat će testiranje koncepta i dati izravne rezultate za sve uključene dionike sa četiri različite strane (istraživači-praktičari-klijenti-kreatori politike) što će doprinijeti valorizaciji baštine i pozitivno će utjecati na gospodarski rast regije. Međuregionalni pristup je od vitalne važnosti u području (i) prikupljanja vune, (ii) analize prerade vune (mapiranje lanca vrijednosti i njihove članove), (iii) stvaranje novoga i suvremenoga dizajna tradicionalnih ručno rađenih vunenih proizvoda u suradnji s obrtnicima  i umjetnicima i (iv) razvoj turističkih proizvoda i regionalno brendiranje.

**Sadržaj publikacije materijala isključiva je odgovornost korisnika sredstava.

Ekonomski fakultet Zagreb nositelj HRZZ projekta REPINPUBSEC

U okviru "Programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori ZNANSTVENA SURADNJA" Hrvatska zaklada za znanost je odobrila financiranje projekta IZAZOVI FINANCIJSKOG I NEFINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA JEDINICA JAVNOG SEKTORA U KONTEKSTU PROMJENJIVIH ZAHTJEVA KORISNIKA INFORMACIJA (CHALLENGES OF FINANCIAL AND NON-FINANCIAL REPORTING BY PUBLIC SECTOR ENTITIES IN THE CHANGING USER NEEDS ENVIRONMENT) (akronim REPINPUBSEC). Razdoblje trajanja projekta je 1. listopada 2019. - 31. svibnja 2023. godine. Nositelj projekta je Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet, a voditeljica projekta je prof. dr. sc. Vesna Vašiček. 

Posebno je važan mogući doprinos dijaspore u razvoju karijera mladih hrvatskih znanstvenika te u prijenosu i primjeni novih znanja i tehnologija u Hrvatskoj. 

Područja istraživanja na projektu su:

Računovodstvo i financijsko izvještavanje jedinica javnog sektora (JS): kako odgovoriti izazovu promjenjivih i rastućih zahtjeva korisnika informacija? te

Integrirano izvještavanje kao novi izazov za jedinice JS i odgovor na integrirano razmišljanje: ima za cilj istražiti mogućnosti primjene integriranog izvještavanja koje pored financijskog izvještavanja uključuje i nefinancijsko izvještavanje te predstavlja novi izazov, ali i veliki potencijal za korištenje u jedinicama JS.

Na projektu su zaposlena dva doktoranda na Katedri za računovodstvo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Više informacija o aktivnostima projekta dostupno je na službenoj stranici projekta.

Svečano otvaranje osmog vala Projekta SHARE – Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi  

Communication to Horizon 2020 beneficiaries 

How to avoid errors when claiming costs in H2020 grants